montenegro

Za više Informacija molimo kliknite na odabrane mape.

Stranci
Zašto je Crne Gora interesantna za biznis?
Usklađenost privredno – pravne regulative Crne Gore sa zemljama Europske unije.
Slijedeći strateško opredjeljenje za otvorenu tržišnu privredu, čini se značajan napredak u izgradnji

privrednopravne regulative. Privredna regulativa u Crnoj Gori je u visokom stupnju usklađena s važećom regulativom u zemljama tržišne privrede, prije svega zemalja Europske unije.

U dogradnji privredne regulative polazišta su jedinstveno privredno područje i jedinstveno tržište, a
privređivanje se zasniva na zakonitostima tržišta.
Jamči se svojina.

Niko ne može biti lišen svojine, niti mu se ona može ograničiti, osim kad to zahtjeva optći interes, utvrđen u skladu sa zakonom – uz naknadu koja ne može biti niža od tržišne.
Strano lice stiče pravo svojine, uključujući i pravo svojine na zemljište, kao i pravo privređivanja, pod uslovom uzajamnosti, u skladu sa zakonom.
Jamči se sloboda rada i privređivanja.
Privredni subjekti su samostalni i ravnopravni.
Uslovi privređivanja su jednaki za sve.

Produzeća i drugi oblici organizacija osnivaju se, organiziraju i povezuju slobodno i samostalno u skladu sa zakonom.
Svaki akt i radnja kojima se stvara i potiče monopolni položaj, odnosno na bilo koji način ograničava tržište, su protivustavni.

OBLASTI DJELATNOSTI U KOJIMA STRANI ULAGAČ MOŽE ULAGATI SVOJA SREDSTVA

Strani ulagači mogu, radi obavljanja djelatnosti u Republici Crnoj Gori, ulagati u poduzeća i druge oblike organizacija za obavljanje djelatnosti ili usluga, osnivati poduzeća i vršiti druga ulaganja, u skladu sa Zakonom o stranim ulaganjima i drugim zakonima.

Ko se tretira stranim ulagačem

Strani ulagač je pravno lice sa sjedištem u inozemstvu, strano fizičko lice i crnogorski državljanin sa prebivalištem, odnosno boravištem u inozemstvu, dužim od godinu dana, poduzeće koje je strano lice osnovalo u republici i poduzeće u kojem je učešće stranog kapitala veće od 25%.

Što sve može biti ulog stranog ulagača

Ulog stranog ulagača može biti u novcu, uslugama, imovinskim pravima i vrijednosnim papirima. Ulog domaćeg lica, prilikom stranih ulaganja, može biti u novcu, stvarima, uslugama, imovinskim pravima i hartijama od vrijednosti. Stvari, usluge i prava iz prethodnih stavova moraju se izraziti u novcu.

Prava stranog ulagača garantirana zakonom

Strani ulagač po osnovu ulaganja ima pravo:

1) Da upravlja, odnosno učestvuje u upravljanju poduzećem;
2) Da prenese prava i obaveze iz ugovora o ulaganju ili ugovora, odnosno odluke o osnivanju na druga strana ili domaća lica;
3) Na povratak pojedinih uloženih stvari, suglasno ugovoru o ulaganju ili ugovoru, odnosno odluci osnivanja;
4) Na povratak uloga, odnosno ostatka sredstava koja su uložena u poduzeće u slučaju raskida ugovora, odnosno isteka ugovora o ulaganju ili ugovora, odnosno odluke o osnivanju ili prestanku rada tog poduzeća;
5) Na udio o neto-imovini i povratak udjela, odnosno imovine po prestanku rada poduzeća ako je sredstva uložio u osnivanje tog poduzeća;
6) Druga prava predviđena zakonom o stranim ulaganjima i drugim zakonom;
7) Da učestvuje u dobiti i da slobodno transferira i reinvestira dobit, uključujući i zamjenu valute;
8) Strani ulagač ima pravo na zaštitu pronalazaka, trgovačke markice (žiga), modela i uzoraka i autorskih prava, u skladu sa zakonom;

Obaveze stranog ulagača
Strani ulagač vodi poslovne knjige, računovodstvo i dokumentaciju u skladu sa međunarodnim
računovodstvenim načelima i standardima.
Strani ulagač u obavljanju djelatnosti dužan je postupati u skladu sa propisima o zaštiti životne sredine.
Strani ulagač dužan je osigurati svoja ulaganja u skladu sa propisima o osiguranju.
Tretman stranog u odnosu na domaćeg ulagača

Oblasti u kojima strani ulagač može uložiti sredstva

Strani ulagač može uložiti sredstva u:
1) Privredno društvo (akcionarsko društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću, komanditno društvo i ortačko društvo);
2) Ugovorno poduzeće;
3) Banku i drugu finansijsku organizaciju;
4) Zadrugu;
5) Organizaciju za osiguranje i
6) Druge oblike suradnje i zajedničkog poslovanja utvrđene zakonom.

Zakonom o privrednim društvima uvedene su manje takse za registraciju poduzeća i pojednostavljen je proces registracije.
Od početka primjene novog Zakona o privrednim društvima, broj registriranih privrednih subjekata je
povećan za 55%.
Registracija poduzeća je značajno pojednostavljena: postupak registracije traje do 4 dana, osnivački ulog za DOO iznosi 1 Euro a broj dokumenata potrebnih za registraciju – 4.
Imajući u vidu samo postupak registracije, Crna Gora je postala vodeća zemlja u regiji ..
Ipak, problem su i dalje administrativne barijere na nivou lokalne administracije koje se odnose na upotrebne dozvole.
Porezne stope: PDV 21%
Porezna stopa na dobit: 9%
Minimalna cijena rada: 50 Eura

Zakon o insolventnosti nudi set pravila koja su usmjerena na rješavanje situacije u slučaju kraha poduzeća na regularan, predvidljiv i pravedan način. Ovaj Zakon daje mogućnost za efikasan završetak aktivnosti ili za reorganizaciju biznisa. Zakon pomaže kreditorima da povrate potraživanja na brži način, vlasnicima biznisa da se preorjentiraju na neke druge aktivnosti, da se imovina poduzeća brže uključi u privredni proces.

Zakon o fiducijalnom prenosu prava svojine omogućava poduzećima i individuama da ponude različitu imovinu u zamjenu za kredit. Kreditori će biti u mogućnosti da obezbijede prethodne kredite putem pokretne imovine, i moći će kroz centraliziranu registraciju uz niže troškove obezbijediti njihovu poziciju.Ovo obezbjeđenje će ohrabriti kreditore da daju više kredita. Zakonom se namjerava potaknuti “ pozajmljivanje “ kao instrument za rast biznisa.

Zakon o računovodstvu je uveo Međunarodne Računovodstvene Standarde (IAS).Ovaj međunarodno priznati sistem računa će omogućiti poreznim zvaničnicima da odrede koliki iznos poreza se duguje, potencijalni investitori će imati validnu osnovu za istraživanje financijskih izvještaja poduzeća, a i same kompanije će moći ažurirati podatke kako bi “ snimili “ financijsko stanje.

(PDV) Zakon o porezu na dodatu vrijednost je usvojen 1.travnja 2003. godine i prema njemu sva pravna lica koja ostvaruju prihod veći od 18.000 €, su u obavezi registrirati se za ovaj porez. Zakon o porezu na dodatu vrijednost je uveo na novoizgrađene stanove poreznu stopu od 17 % (plaća investitor).

Porez na dobit se plaća u proporcionalnoj stopi u iznosu od 9% porezne osnovice.

Porez na dohodak fizičkih lica se ne plaća ukoliko je ostvareni godišnji dohodak od 785 €, a za kategorije

osobnog dohotka koje premašuju ovaj iznos plaća se od 15% do 23 %.

Zakon o porezu na imovinu uvodi fleksibilne stope (po opštinama) koje se kreću od 0,08 % do 0,8% u odnosu na tržišnu vrijednost imovine.

Zakon o spoljnoj trgovini je usvojen 21. travnja 2004. godine i u potpunosti je suglasan sa zahtjevima i principima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i Europske unije. Ovaj zakon obezbjeđuje praćenje tokova robe i kapitala, otvorenu tržišnu ekonomiju i sve veću liberalizaciju prometa robe i usluga, kao i ravnopravnost svih učesnika u spoljno-trgovinskom prometu. Mogućnost bavljenja spoljnom trgovinom pružena je svim licima, u skladu sa njihovom pravnom i poslovnom sposobnošću. Stari zakon kojim je ova materija bila uređena, kao i Uredba o spoljnotrgovinskom poslovanju na osnovu koje se ovaj zakon primjenjivao, bili su veoma restriktivni i sadržali su sa gledišta ekonomske efikasnosti neopravdane uslove. Primjer za to su bili obavezna prijava svakog spoljnotrgovinskog posla Centralnoj banci, dobijanje odobrenja za neke, tzv.” posebne spoljnotrgovinske poslove”, poput kompenzacije, reeksporta, itd. Novim zakonom je ukinuto prijavljivanje posla, kao i davanje odobrenja za vršenje tzv. “posebnih poslova”.

Carinski Zakon u skladu sa zahtjevima Svjetske Trgovinske Organizacije (WTO) i Europske Unije primjenjuje se od 1.travnja 2003.godine. Zakon pojednostavljuje carinski postupak tj. uvozno-izvozne procedure i uvodi dokumentaciju koja prati robu identičnu onoj koja se koristi u Europskoj Uniji. Zakon je doslovno preuzeo odredbe sporazuma STO o carinskom vrednovanju i pravilima o porijeklu robe. Uredbom o sprovođenju carinskog zakona ove i još neke odredbe zakona razrađene su u detalje sa prilozima koji sadrže i obrasce dokumentacije koja prati robu. Zakon ne sadrži odredbe o mjerama koje se primjenjuju na granici radi zaštite prava intelektualne svojine, ali sadrži osnovu za donošenje podzakonskog akta od strane Vlade kojim bi ta materija bila regulirana. Međutim, Vlada Republike Crne Gore je donijela Uredbu postupanju carinskog organa sa robom za koju postoji osnovana sumnja da se njome povrđeuju prava intelektualne svojine, koja se primje- njuje od 1.07.2005. godine koja je u skladu sa zahtjevima TRIPS sporazuma, WIPO organizacije i Europske Unije.

Zakon o slobodnim zonama je usvojen u lipnju 2004. godine. Po ovom zakonu, slobodne zone i slobodna skladišta su dijelovi državnog teritorija koji uživaju carinsku eksteritorijalnost. U carinskom smislu takve zone su za domaće tržište inozemstvo, a u svakom drugom smislu su dio državnog teritorija kojem pripadaju.

Slobodne zone i skladišta imaju veliku važnost za spoljno trgovinski promet u svijetu i za tranzitne poslove. Učesnicima međunarodnog poslovanja slobodne zone omogućuju fleksibilnije, efikasnije i profitabilnije poslovanje. Zbog toga mnoge slobodne zone u svijetu imaju razvijenu industrijsku proizvodnju kao i poslove oplemenjivanja robe. Cilj predlagača Zakona o slobodnim zonama je optimalno korištenje domaćih resursa, prije svega rada i infrastrukturnih objekata kroz proizvodnju za izvoz i plasman domaćih roba. Pored toga korisnici slobodnih zona obično koriste usluge domaćih poduzeća izvan zone.

Crna Gora – Investicioni izazov

Pogodnost za korisnike slobodnih zona i skladišta su oslobađanje od carinskih i porezkih opterećenja kod proizvodnje za izvoz. Na taj način oni povećavaju svoju konkurentnost na trećim tržištima.

Ovaj zakon je donesen u cilju jačanja privrede Republike Crne Gore, kroz stvaranje povoljnih usluga za strane investicije; radi privlačenja stranog kapitala, tehnologije, usvajanja inozemnog stručnog znanja i iskustva, kao i inozemnih menadžerskih vještina; radi podizanja nivoa zaposlenosti i nivoa spoljno trgovinske razmjene; radi jačanja pozicije Republike Crne Gore na svjetskom tržištu i u svjetskoj ekonomiji.

Zakon o putevima (usvojen 2004.godine) je prilagođen zakonodavstvu Europske Unije (usvojen 2004.godine). Time su stvoreni uslovi za učešće privatnog kapitala u putnu privredu. Puteve je moguće graditi ili održavati na osnovu dodijeljenih BOT-aranžmana i koncesija. Ovo je značajna novina u odnosu na prethodne zakone.

Zakon o željeznici (usvojen 2004.godine) stvara uslove da se kao upravljač željezničke infrastrukture mogu pojaviti i druga lica, osim Željeznica Crne Gore AD što stvara povoljne uslove za učešće stranog kapitala. Novim zakonom je predviđeno da infrastrukturu mogu koristiti više prevoznika što je šansa za veću kvalitetu usluga i smanjenje troškova poslovanja a također i šansa domaćim i stranim investitorima da se pojave kao korisnici željezničke infrastrukture.

 

 

 

 

DOO 1.850 € +PDV

 

ZATRAŽITE OVDJE! Društvo s ograničenom odgovornošću (DOO) € -1,350.00 Osnivanje tvrtke Društvo s ograničenom odgovornošću (DOO) sa otvaranjem bankarskog računa u Crnoj Gori 1850,00 € Ova pravna forma najviše liči na engleski Ltd. i kao takva jedna je od najpopularnijih. Čak i jedna osoba može osnovati DOO, ali moguće je da ima više osnivača. Oni […]


Dalje

 

 

 

 

AD 1.980 € +PDV

 

ZATRAŽITE OVDJE! Osnivanje Dioničarskog društva (AD) 1980,00 € Osnivanje crnogorskog AD sa crnogorskim bankovnim računom 2480,00 € Osnovni kapital za AD je najmanje 25.000 Evra, i ovu sumu dioničari trebaju da deponiraju u jednu gospodarsku banku gdje će ostati do osnutka. Nakon osnutka ova suma će se upotrebljavati za funkcioniranje AD. Zakonom propisani uvjeti koji […]


Dalje